Zašto smo posvetili vina Franzu Lisztu, prvoj rock zvijezdi

Franz Liszt vam zasigurno nije prva asocijacija na rock n’ roll. Ali ovaj veliki mađarsko-francuski pijanist skladatelj rođen prije 200 godina u svakom je pogledu bio prva zvijezda u modernom smislu.

Sredinom 19. stoljeća Lizst je dramatično skakao na pozornice formalnih salona, bacajući rukavice i započinjući koncerte bez nota, izazivao ovacije vatrenim, moderniziranim interpretacijama klasičnih skladbi. Nakon što se kao čudo od djeteta u europskim salonima proslavio talentom i vještinom, mladi Liszt krenuo je na prvu glazbenu 1839.svjetsku turneju u povijesti. Turneja je potrajala punih 10 godina i u tom je razdoblju napravio revoluciju u glazbenom performansu. Lisztovi su bili prvi cjelovečernji glazbeni koncerti organizirani izvan salona, u velikim javnim prostorima, kazalištima i balskim dvoranama. Bili su to i prvi koncerti za koje su se prodavale karte. Liszt je bio prvi umjetnik kojega su obožavateljice slijedile na putovanjima, žene su blokirale ulice i ospjedale hotele u kojima je odsjedao. Na Lisztovim nastupima publika je prvi put vrištala. Puknute žice njegovih klavira, dijelovi odjeće, opušci, odbačene rukavice, prodavali su se kao skupa i tražena memorabilia. Sve je na Lisztu, od njegova pijanističkog stila do imidža, duge kose i ekscentričnih odijela, postavljalo nova pravila. Namjerno je postavljao klavire tako da ga publika može vidjeti njegovo ekspresivno lice i kretnje. Europa nikad nije vidjela takvu karizmu na pozornici, takav intenzitet izvedbe, ništa slično. Veliki njemački pjsenik Heinrich Heine fenomen je nazvao “Lisztomanijom”, stvarajući tako termin koji će obilježiti popularnu kulturu od 60-ih godina 20. stoljeća do danas. Liszt je napravio revoluciju u umijeću performansa. Prije Liszta, nitko nije mislio da bi pijanist mogao ozbiljno zadržati pažnju publike, kamoli je hipnotizirati. Sve što danas prepoznajemo kao moderni piano recital, od Keitha jarretta, Glenna Goulda do Tori Amos i Eltona Johna, Liszt je izmislio. Čak je i riječ “recital” njegov izum. Franz Liszt je skladao 1400 djela i dugo nakon njegove smrti 1886. njegov je utjecaj dubinski formirao europsku glazbu, od Bele Bartoka i Richarda Wagnera do impresionista i dalje, se do suvremenih bendova i svake nove generacije djece koja pjevuše Mađarsku Rapsodiju br.2 iz crtića o Tomu i Jerryju. Na neki način, Lisztomanija nikad nije ni prestala. Kako je to jednom sjajno sažeo pjevač francuskog Phoenixa Thomas Mars, “tko voli klasični klavir mora voljeti Liszta. Bio je egzotičan, bio je različit i u maniji koja ga je okruživala, na svoj je poseban način ostao čist”. U heritage vinariji Tonković veliki smo obožavatelji Lisztove glazbe. Naša vina Fantazija, Rapsodija i Rose posveta su njegovu talentu, duhu i dubokoj vezi s bačkim krajem koju je nosio u srcu.